Između propagande i realnosti: Ko nas (zapravo) ugrožava

Piše: Aleksandar Stojanović Odrediti stepen bezbednosti građana ili države, odnosno, detektovati najznačajnije pretnje i nosioce tih pretnji, nije uvek lak zadatak, teško (ili nemoguće) ga je egzaktno realizovati, odnosno, izmeriti. Istina, postoje i očigledni slučajevi. Primera radi, bezbednost pojedinca ili grupa nedvosmisleno je veća u miru nego u ratu, kada je u pitanju bojazan po […]

Pročitaj

Nasilje u školama (5): Uloga rata i medija

Piše: Milica Stojanović, diplomirani sociolog Jedna posebna situacija u kojoj nasilje postaje toliko prisutno, da je potpuno normalizovano, jeste upravo rat, kao pojava koja daje legitimitet nasilju čak i u kulturama koje su inače pretežno orijentisane ka mirnom rešavanju sukoba. Što se tiče nasilja u školama, interesantna je činjenica da su neka istraživanja, koja pominje […]

Pročitaj

Nasilje u školama (4): Između nastavničke i učeničke samovolje

Piše: Milica Stojanović, diplomirani sociolog Jedan od ogromnih problema u školstvu bilo koje države, jeste nasilje između odraslih (nastavnika) i učenika. Ovaj specifičan vid nasilja može imati dva smera, u prvom dolazi do nasilja nastavnika nad učenicima, dok je u drugom smer obratan, ističe socijalni psiholog Dragan Popadić u svom delu „Nasilje u školama“. Većina […]

Pročitaj

Nasilje u školama (3): Iskustva drugih zemalja

Piše: Milica Stojanović, diplomirani sociolog Kada se radi o merenju nasilja u školama i upoređivanja njegovog stepena u različitim zemljama, pa čak i u različitim regionima iste zemlje, teškoće se najpre javljaju u domenu korišćenja različitih merila, pa i termina koji su različito definisani u samim istraživanjima, ali i u različitim opštim i zdravorazumskim shvatanjima […]

Pročitaj

Nasilje u školama (2): Proces koji traje i koji se ponavlja

Piše: Milica Stojanović, diplomirani sociolog Kada je o fizičkom nasilju reč, socijalni psiholog Dragan Popadić u svom radu „Nasilje u školama“ ističe da se uglavnom pod ovim određenjem podrazumeva postojanje fizičke sile, koja se upotrebljava kako bi se žrtvi nanela fizička bol ili ozleda. Autor u kasnijem izlaganju, međutim, navodi da se u neku ruku […]

Pročitaj

Nasilje u školama (1): Neki oblici devijantnog ponašanja

Piše: Milica Stojanović, diplomirani sociolog Devijacije su jedan od bitnih obeležja svakog društva, te su stoga interesante za sociološko proučavanje. One se javljaju u mnoštvo oblika, a sama definicija ovog termina u sociologiji jeste: svaka pojava koja se po nečemu izdvaja od onog što je u društvu smatrano normalnim, odnosno neko skretanje sa vrednostima i […]

Pročitaj

Borba za prava radnika: Koji je istorijski smisao 1. maja?

Prvi maj ili međunarodni praznik radničkog pokreta ustanovljen je daleke 1889. godine. Njegovi začeci zapravo padaju još u 1886. godinu, kada su stotine hiljada američkih radnika izašle na ulice Čikaga kako bi zahtevale opšte prihvaćenje osmočasovnog radnog vremena. Iako 1. i 2. maja nije bilo nereda na ulicama, 3. maja je izbila tuča u kojoj […]

Pročitaj

Neka shvatanja bezbednosti čoveka

Piše: Aleksandar Stojanović Odrediti pojam bezbednosti, njegov obuhvat i granice, predstavlja jedan od neizostavnih, ali i najvećih problema u studijama bezbednosti. Višedimenzionalnost ovog fenomena, možda je najbolje opisao, više puta citirani teoretičar međunarodnih odnosa, Arnold Volfers, po kom „bezbednost u objektivnom smislu predstavlja odsustvo pretnji po štićene vrednosti, a u subjektivnom, odsustvo straha da će […]

Pročitaj

Zaštita dece u školi: Između prevencije i reakcije

Piše: Aleksandar Stojanović Deca su najvrednije blago društva. Mere njihove zaštite su mnogostruke. Primarnom socijalizacijom, u porodici, i sekundarnom, u školi, dete treba da stekne znanja o fundamentalnim postulatima bezbednosne kulture – ponašanja na način kojim se svodi na što manju meru rizik od opasnih događaja. Naravno, čak i u tom hipotetičkom scenariju, gde svi […]

Pročitaj

(Ne)bezbednost u svakodnevnom životu: Nivoi i uglovi gledanja

U anketi Regionalne informativne agencije JUGpress na pitanje „Da li je Srbija bezbedna zemlja za život Vas i Vaše dece?“, poražavajuće veliki procenat ljudi je odgovorio negativno, njih 68,8%. Ispitanici koji su odgovarali pozitivno, isticali su da nikad nisu bili žrtva napada i da se zbog toga osećaju bezbedno, kao i da nemaju čega da se plaše.  […]

Pročitaj