Levica u Srbiji (2): Perspektive i horizonti

Piše: Milica Stojanović, diplomirani sociolog (studije završila na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu)    Iako je u ovom radu prethodno opisano sumorno stanje u kome se levica nalazi na samrtnoj postelji, to i dalje nije dovoljan razlog da zaključimo da u budućnosti neće doći do njenog ponovnog buđenja, a nije isključena ni mogućnost da se […]

Pročitaj

Levica u Srbiji (1): Između komunizma i neoliberalizma

Piše: Milica Stojanović, diplomirani sociolog (studije završila na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu)    Nesigurna, krizna vremena, po pravilu, deluju kao katalizator ka zaokretu sve većeg broja ljudi ka ekstremnim i radikalnim političkim idejama. Svet u kome obitavamo u trenutku kada nastaje ovaj rad, iz više razloga, koji se ispoljavaju na globalnom nivou, deluje kao […]

Pročitaj

Istorija terorizma (2): Separatizam i kriminal

Piše: Aleksandar Stojanović Nakon što je nacionalizam, u decenijama posle Francuske revolucije, nezaustavljivo ušao u političku teoriju i praksu, menjajući distribuciju moći, ne samo van države, već i u njoj, stvoreni su uslovi za dalju diferencijaciju terorističkih grupa u Evropi. Pored, dotle dominantnih, revolucionarnih, javljaju se ultradesne (fašističke), i etnoseparatističke grupe. Iako se može staviti […]

Pročitaj

Istorija terorizma (1): Rimljani i asasini

Piše: Aleksandar Stojanović Teroristički napad koji se odigrao u Istanbulu nanovo je aktuelizovao pitanje opasnosti po građane i državu zbog ove vrste bezbednosne pretnje. Iako ima dugu genezu, terorizam je, kao vrsta asimetričnog rata, u fokus globalnih interesovanja dospeo nakon 11. septembra 2001. godine i napada Al Kaide na Svetski trgovinski centar u Njujorku. Od […]

Pročitaj

Nacionalizmi na Balkanu: Kakvi su stavovi građana?

Anketno ispitivanje koje je sproveo Centar za istraživanje bezbednosti (CIB), posvećeno dubinskoj analizi percepcija građana o karakteristikama nacionalizama, generalno, kao i o posledicama jačanja desničarskih grupa na Balkanu, donelo je neke interesantne rezultate. Na pitanje, „Da li sebe smatrate nacionalistom?“, 66,7 odsto ispitanika je odgovorilo negativno, dok je broj onih koji se deklarišu na ovaj […]

Pročitaj

Posledice jačanja nacionalizama na Balkanu

Nacionalizam, najopštije govoreći, sa nacijama, kao svojim proizvodom, deo je političke stvarnosti, praktično, od dana Francuske revolucije. Koreni ove ideološke matrice, pak, sežu još dublje u prošlost, zahvaljujući spletu istorijskih i intelektualnih okolnosti, koje su stimulativno delovale na društvene teoretičare, umetnike i političare da na vrlo snažan način afirmišu ideju o ljubavi prema zajednici kao […]

Pročitaj

Nacionalističke trzavice u Bosni i Hercegovini

Ukoliko bi se na prostoru Evrope tragalo za područjem na kom bi se nedvosmisleno moglo ukazati na sve vrline, kao i na sve tragedije multikulturalnosti i višenacionalnosti, malo bi bilo boljih primera od teritorije Bosne i Hercegovine. „Jugoslavija u malom“, kako često znaju da je opisuju poznavaoci prilika na terenu, predstavlja čvorište, kao i jabuku […]

Pročitaj

Nacionalizmi u Crnoj Gori i Hrvatskoj: Odakle potiču i kuda idu?

Slučaj Crne Gore Kako je jedna od interesantnijih istorijskih stavki sa prostora Balkana ta da teritorije današnje Crne Gore nikad nisu pale pod najezdom Osmanlija u četrnaestom veku, ne bi trebalo da čudi da je taj istorijski momenat iznedrio osećaj ponosa i nepokolebljivosti kod pripadnika zajednica koje su živele i koje žive na tim prostorima. […]

Pročitaj

Nacionalizam u Srbiji: Istorijski uzroci i praktične manifestacije

Nakon raspada bivše SFRJ u krvavom građanskom ratu početkom devedesetih, svaka od zemalja je nastavila kreiranje vlastite budućnosti u skladu sa svojim, ali i interesima međunarodne zajednice. Posmatrano kroz prizmu nacionalizma, brojni autori su saglasni da je upravo jačanje desničarskih partija u bivšim jugoslovenskim republikama, bio jedan od uzroka raspada nekada velike zemlje. Tri decenije […]

Pročitaj