Upad policije na humanitarnu žurku u Nišu: Kako zakon definiše postupanje pripadnika MUP?

Piše: Milica Stojanović U petak, 14. decembra, su u Nišu u jednom noćnom klubu, na humanitarnoj žurci memorijalnogkaraktera, upali uposlenici PU Niš, od kojih je, po rečima prisutnih “većina imala fantomke na glavama”. Na koncertu koji je organizovan kako bi se prikupio novac za humanitaran cilj, gde se istovremeno odavala počast prerano preminulom muzičaru i […]

Pročitaj

Privođenje građana bez predstavljanja: Šta kaže zakon?

Piše: Aleksandar Stojanović Protesti koji se u prethodnom periodu, različitim povodom, organizuju i odvijaju širom Srbije, obeleženi su tenzijom, građanskom neposlušnošću i velikim nezadovoljstvom građana zbog stanja u kom se nalazi srpsko društvo. To je još jednom eskaliralo velikim okupljanjem u Novom Sadu, koje za uzrok ima stradanje četrnaest osoba na Železničkoj stanici u istom […]

Pročitaj

Privođenje građana: Da li BIA sme da sprovodi policijske poslove?

Piše: Aleksandar Stojanović Odvođenje poljoprivrednih proizvođača koji su protestovali u Novom Sadu na razgovor u prostorije Bezbednosno-informativne agencije (BIA), samo je poslednji u nizu slučajeva kada se centralna bezbednosno-obaveštajna služba Srbije opredeljivala na taj korak. Podsetimo, isti slučaj je bio u gotovo svim prethodnim slučajevima organizovanog iskazivanja građanskog i političkog stava po određenom pitanju, a […]

Pročitaj

Policija u Srbiji: Funkcija, istorija i organizacija

Piše: Aleksandar Stojanović Ostvarenje bezbednosti države, shvaćene kao postizanje, očuvanje i unapređenje pretpostavki za rast i razvoj društva, postiže se svojevrsnom podelom nadležnosti različitih instanci sistema bezbednosti. Dok se spoljnom bezbednošću, bave pre svega vojne snage i obaveštajne službe, zaštitu unutrašnje bezbednosti, obavljaju policija i službe bezbednosti. Iako bezbednost na pojedinačnom i na kolektivnom planu […]

Pročitaj

Misterija izbora novog direktora policije

Piše: Aleksandar Stojanović Srpski sistem bezbednosti se prethodnih godina susretao sa brojnim anomalijama. Najpre, problemi i nelogičnosti su se pojavljivali u sistemu odbrane naše zemlje, pri čemu oni nisu bili posledica normativnih rešenja (budući da su zakoni o odbrani i vojsci sasvim korektno skrojeni), već partijskih interesa i političke instrumentalizacije. Savršen primer toga je arbitrarna […]

Pročitaj

Snage i slabosti Specijalne antiterorističke jedinice

Savremeno doba je, u bezbednosnom smislu, obeleženo proliferacijom takozvanih, mekih pretnji bezbednosti: migracija, klimatskim promena, organizovanog kriminala, terorizma i tome slično. Navedenim aspektima savremene civilizacije se poklanja više pažnje nego što se to činilo u prošlosti, kada je dominatni referentni objekt zaštite bila država sa svojim vrednostima, te kada je vojna sila drugih država bila […]

Pročitaj

Problemi Žandarmerije: Kadrovi, resursi, zloupotrebe

Žandarmerija je, Zakonom o policiji, okarakterisana kao posebna policijska jedinica, čija je osnovna nadležnost, delovanje u situacijama kada druge policijske jedinice nisu podobne, te da samostalno (mnogo češće, u saradnji sa drugim jedinicama), suzbija terorističku pretnju, učestvuje u hapšenju kriminalaca i kriminalnih grupa, obezbeđuje javni red i mir, da sprovodi instruktažu članova snaga bezbednosti, te […]

Pročitaj

Uloga, značaj i vrste specijalnih jedinica Srbije

Bezbednosne izazove, rizike i pretnje koje mogu ugroziti državu i njene građane, ponekad, nije moguće neutralisati ili u izvesnoj meri suzbiti, upotrebom redovnih policijskih i vojnih snaga. Karakteristike ovih pretnji, vojsku i policiju čine nepodobnim alatom za suprotstavljanje. U takvim situacijama, na scenu stupaju hibridne, vojno-policijske jedinice, specijalne jedinice ili jedinice za posebna dejstva, kako […]

Pročitaj

Rad srpske policije: Između onoga što zakon zahteva i onoga što praksa otkriva

Delovanje policije, kao i drugih elemenata celokupnog društvenog sistema, regulisano je predmetnim pravnim aktima. Sami zakoni, pak, refleksija su čitavog niza pojava i procesa koji međusobno deluju – od istorijskih, kulturnih i ekonomskih pretpostavki, do pravne tradicije koja je na snazi na određenom području. Zbog toga se pravno regulisanje neke oblasti, uvek mora posmatrati kao […]

Pročitaj