Socijalna nejednakost: Najveća pretnja savremenog sveta

Piše: Aleksandar Stojanović Kada su tokom 1848. godine, diljem Evrope buknule demonstracije koje su pretile da izazovu revoluciju tektonskiju po karakteru od one iz 1789. godine, jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji zahtev, bio je pravo na rad. Te godine je iz štampe izašao “Manifest komunističke partije” Karla Marksa i Fridriha Engelsa, a godine koje […]

Pročitaj

Ideologija, bezbednost i položaj običnog čoveka: „Komunistički manifest“ u raljama savremenog sveta

Piše: Aleksandar Stojanović Empirijski je dokaziva tvrdnja da je svet u kom živimo, mesto obeleženo sve većim jazom između bogatih i siromašnih, u kome su celokupni državni sistemi podređeni interesima krupnog kapitala i političara koji služe istom. Baš zbog takve konstelacije planetarnih društvenih odnosa, knjiga “Komunistički manifest” Karla Marksa i Fridriha Engelsa, (nanovo) pokazuje svoju […]

Pročitaj

Ideološki uzroci nebezbednosti radnika (2): Slom svetova i uspon kapitala

Piše: Aleksandar Stojanović Dogovorom Ronalda Regana, bivšeg američkog predsednika i Mihaila Gorbačova, prvog čoveka  SSSR-a, završen je gotovo poluvekovni animozitet između dva nuklearna, ali i ideološka kolosa, SAD-a i Sovjetskog Saveza. Jedan od najznačajnijih događaja u dvadesetom veku, danas se pre svega posmatra kroz bezbednosnu prizmu. Odnosno, po tome kako je pretnja od atomskog rata, […]

Pročitaj

Ideološki uzroci nebezbednosti radnika (1): Revolucija na kraju sveta

Piše: Aleksandar Stojanović Kada je 1973. godine, pod vođstvom Augusta Pinočea, došlo do revolucije u Čileu, državnog udara orkestriranog iz Vašingtona, kojim je svrgnut svrgnut levičarski predsednik Salvador Aljende, malo ko je mogao i da zamisli da će taj događaj, imati dalekosežan uticaj na prilike u čitavom svetu narednih decenija. Iako ocene važnosti dešavanja u […]

Pročitaj

Položaj radnika u Srbiji: Između bede i revolucije

Piše: Aleksandar Stojanović Završetkom Hladnog rata, svet je ušao u turbulentno doba globalizacije i sveprožimajućeg kapitalizma. Slom Sovjetskog Saveza i socijalizma, uzrokovao je da u zapadnoj Evropi, dotle dominantni kocept države blagostanja, počne da jenjava i nestaje. Naravno, razlozi nisu bili samo eksterne prirode. Država blagostanja se urušila zbog „stagflacije“ (visoke nezaposlenosti i inflacije), ali […]

Pročitaj