Vlast nije jednaka državi

Piše: Aleksandar Stojanović Suprotno uvreženom mišljenju, politička propast jednog društva ne počinje biranjem nekompetentnih ljudi na ključnim pozicijama moći – time se taj proces dovršava. Inicijalna kapisla za pokretanje čitave regresije je nerazumevanje fundamentalnih pojmova koji kreiraju splet političkih odnosa u zajednici. Tom činjenicom, stvaraju se zloćudne pretpostavke za političku instrumentalizaciju neznanja i stavljanje istog […]

Pročitaj

Moć: Između politike i iluzije

Piše: Aleksandar Stojanović Moć. Jedan od temeljnih pojmova čitave društvene teorije, a bogami, i prakse. Šta ona predstavlja, koji su joj dometi, na čemu se zasniva? Sve su to pitanja na koja možemo dobiti različite odgovore, zavisno od toga kome ih postavljamo. Neke opšte, univerzalno prihvaćene definicije, nema. To je, u neku ruku, i logično, […]

Pročitaj

Klase, nejednakosti i savremeni svet

Piše: Aleksandar Stojanović Empirijski je dokaziva tvrdnja da je svet u kom živimo, mesto obeleženo sve većim jazom između bogatih i siromašnih, u kome su celokupni državni sistemi podređeni interesima krupnog kapitala i političara koji služe istom. Baš zbog takve konstelacije planetarnih društvenih odnosa, knjiga “Komunistički manifest” Karla Marksa i Fridriha Engelsa, (nanovo) pokazuje svoju […]

Pročitaj

Imperijalizam i savremena gerila

Piše: Aleksandar Stojanović Nedavna američka vojna intervencija u Venecueli, kada je, praktično, otet predsednik Nikolas Maduro, kao i otvorene, sve učestalije pretnje Vašingtona Kubi i Kolumbiji, nedvosmisleno šalju vrlo jasnu poruku malim zemljama na periferiji svetskog kapitalističkog poretka. Poruka je vrlo direktna i vrlo jasna: ukoliko imate nešto što je potrebno Americi, Amerika će to […]

Pročitaj

Ideologija, bezbednost i položaj običnog čoveka: „Komunistički manifest“ u raljama savremenog sveta

Piše: Aleksandar Stojanović Empirijski je dokaziva tvrdnja da je svet u kom živimo, mesto obeleženo sve većim jazom između bogatih i siromašnih, u kome su celokupni državni sistemi podređeni interesima krupnog kapitala i političara koji služe istom. Baš zbog takve konstelacije planetarnih društvenih odnosa, knjiga “Komunistički manifest” Karla Marksa i Fridriha Engelsa, (nanovo) pokazuje svoju […]

Pročitaj

Uloga žene u daoizmu (6): Život posvećen mudrosti

Piše: Milica Stojanović Uloge koje pripadnici jedne grupe u društvu mogu da obavljaju, koje im ono dozvoljava, zabranjuje ili nameće, predstavljaju društvene granice njihovog života. Daoizam u svojim spisima propagira vrednosti koje ne dozvoljavaju vlast ljudskog bića nad drugim bićem, zbog čega se vrlo često povezuje sa anarhizmom. Daoistički stihovi pružaju kritiku društva zasnovanom na […]

Pročitaj

Uloga žene u daoizmu (5): Delovi mitova

Piše: Milica Stojanović Mitovi su važan pokazatelj vrednosti kojima se oslikavaju žene. U njih su utkane vladajuće vrednosti u jednoj religiji ili društvu, ali oni ponekad i utemeljuju nove vrednosti. Misteriozna žena, odnosno “Misteriozna žena devet nebesa koja ubija zlo i štiti pravdu” najčešće je predstavljana žena u daoističkim mitovima. Kao vrhovna zaštitinica države, ona […]

Pročitaj

Uloga žene u daoizmu (4): Boginje i besmrtnice

Piše: Milica Stojanović Jedna od najznačajnijih boginja u daoizmu je Kraljica Majka Zapada (Xiwang mu). Radi se o božanskoj predstavnici jina, koja vlada svim besmrtnicima, a koja na trenutke dolazi u zemaljski, smrtni svet i deli svoje tajne (Despeux, Kohn, 2003: 25). Pomenute uloge bitne su za funkcionisanje čitavog sveta, a njihovo obavljanje zahteva izuzetnu […]

Pročitaj

Klasni odnosi u Srbiji: Da li smo zaista slobodni?

Piše: Aleksandar Stojanović Društvena teorija, sa svojim teoretičarima, na različite načine razmatra društvene probleme, zavisno od toga za koji teorijski konstrukt se analičitar opredeljuje u svojoj analizi, odnosno, sa koje ideološke pozicije naučnik posmatra svet. Kategorizacija te vrste postoji mnogo. Škole mišljenja su, više ili manje, etablirane, sa jednom ili više dominantnih struja, i sa […]

Pročitaj

Uloga žene u daoizmu (3): Vođe hramova

Piše: Milica Stojanović Daoistkinje su imale puno pravo da osnivaju svoje manastrire. One su tokom velikog dela daoističke istorije činile značajan deo populacije vernika i monaha. Od osnivanja prvih daoističkih manastira u VI veku nove ere, žene su uzimale aktivnu ulogu u manastirskom životu. One su imale i ulogu religijskih vođa, upraviteljki manastira i organizatorki […]

Pročitaj