Nosači američke moći

Piše: Aleksandar Stojanović Savremeno ratovanje je obeleženo dominacijom najnaprednijih tehnoloških rešenja u borbenim sistemima svih vidova vojske – od kopnene, preko ratnog vazduhoplovstva i protiv-vazduhoplovne odbrane (PVO), do mornarice. Upravo vojne flote najmoćnijih zemalja sveta, dužnu pažnju posvećuju razvoju sve sofisticiranijih ratnih brodova, zavisno od toga kolika novčana sredstva imaju za tako nešto i što […]

Pročitaj

Atomski udar preti

Rat u Ukrajini je, od prvog dana ruske vojne operacije, aktuelizovao pitanje eventualne zapadne intervencije u ovoj strateški bitnoj zemlji istočne Evrope. Ne tako mali broj ljudi je bio iznenađen zbog toga što je tako nešto izostalo. Zapad, predvođen Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom, ukrajinskom problemu je prišao sa distance, zadovoljavajući se ekonomskim sankcijama […]

Pročitaj

Problemi u radu BIA

Piše: Aleksandar Stojanović Bezbednosno-informativna agencija u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti primenjuje odgovarajuće operativne metode, mere i radnje, kao i odgovarajuća operativno-tehnička sredstva kojima se obezbeđuje prikupljanje podataka i obaveštenja radi otklanjanja i sprečavanja delatnosti usmerenih na podrivanje ili rušenje Ustavom utvrđenog poretka Republike Srbije, ugrožavanje bezbednosti u zemlji i, u vezi s tim, preduzima […]

Pročitaj

Mesto i uloga Bezbednosno-informativne agencije

Piše: Aleksandar Stojanović Nakon petooktobarskih promena, Srbija (u tom trenutku, kao deo Savezne Republike Jugoslavije), u novi milenijum je ušla sa namerom da se u svakom smislu približi civilizacijskim vrednostima zapadnog sveta. Pod tim se podrazumeva početak reformskih procesa, pre svega u ekonomiji (privatizacija državnih preduzeća, deregulacija tržišta, privlačenje stranih investitora jeftinom radnom snagom i […]

Pročitaj

(Ne)srećno nasleđe 11. septembra

Piše: Aleksandar Stojanović Teroristički napadi na Njujork 11. septembra 2001. godine, organizovani i sprovedeni od strane Al Kaide, pod vođstvom Osame bin Ladena, predstavljaju prekretnicu u savremenom regulisanju pitanja nacionalne bezbednosti, a može se reći, i u odnosima među državama, generalno. Nakon zatišja u post-hladnoratovskoj dekadi, svet je ušao u novo doba, kada će vlade […]

Pročitaj

Čemu služi VOA?

Piše: Aleksandar Stojanović Formiranje i rad Vojnobezbednosne (VBA), kao i Vojnoobaveštajne agencije (VOA), regulisano je Zakonom o Vojnobezbednosnoj i Vojnoobaveštajnoj agenciji. Postojanje obaveštajne službe pri Vojsci Srbije je, pak, organizaciona konstanta koja ima dugu istoriju, te je pogrešno pomenuti zakon tretirati kao tačku gde priča o vojnom obaveštajnom delovanju počinje i gde se završava. Ipak, […]

Pročitaj

Šta je „ubilo“ američke razarače

Mesto i značaj razarača u najmoćnijim mornaricama sveta, nije sporno. Sa svojom sposobnošću kako defanzivnog, tako i ofanzivnog dejstva po tačkama u vazduhu, na i pod vodom, kao i na kopnu, razarači, predstavljaju moćno oružje na koje se najveće svetske sile, poput Sjedinjenih Američkih Država, oslanjaju, kako u miru, tako i u ratu. Udarnu grupu […]

Pročitaj

Šta (treba) da radi VBA?

Istorija obaveštajnog rada u Srbiji je duga i interesantna, ne samo u pogledu domišljatosti pojedinaca koji su za potrebe vladara sprovodili ovaj korpus aktivnosti, već i zbog razvojnog puta koji se prešao od obnove srpske državnosti do danas. Ukoliko bi razmišljali koji je to društveni faktor uticao na uobličavanje danas poznatog sistema bezbednosti (sa svim […]

Pročitaj

Nacionalizmi na Balkanu: Kakvi su stavovi građana?

Anketno ispitivanje koje je sproveo Centar za istraživanje bezbednosti (CIB), posvećeno dubinskoj analizi percepcija građana o karakteristikama nacionalizama, generalno, kao i o posledicama jačanja desničarskih grupa na Balkanu, donelo je neke interesantne rezultate. Na pitanje, „Da li sebe smatrate nacionalistom?“, 66,7 odsto ispitanika je odgovorilo negativno, dok je broj onih koji se deklarišu na ovaj […]

Pročitaj

Posledice jačanja nacionalizama na Balkanu

Nacionalizam, najopštije govoreći, sa nacijama, kao svojim proizvodom, deo je političke stvarnosti, praktično, od dana Francuske revolucije. Koreni ove ideološke matrice, pak, sežu još dublje u prošlost, zahvaljujući spletu istorijskih i intelektualnih okolnosti, koje su stimulativno delovale na društvene teoretičare, umetnike i političare da na vrlo snažan način afirmišu ideju o ljubavi prema zajednici kao […]

Pročitaj