(Ne)bezbednost novinara u Srbiji: Učestvujte u ispitivanju i izrazite svoj stav

Šta mislite o stanju bezbednosti novinara i medija? Učestvujte u anketi Regionalne informativne agencije JUGpress i iskažite svoj stav. Kratku, anonimnu anketu možete popuniti ovde. Više o trendovima na ovom polju, čitajte u analizi Centra za istraživanje bezbednosti (CIB).

Pročitaj

Torpedni čamac: Plovilo koje je promenilo istoriju rata na moru

Piše: Aleksandar Stojanović Razvoj moćne ratne mornarice je, istorijski gledano, bio neophodan uslov za ostvarivanje uticaja koji se može okarakterisati kao planetarni. To je u neku ruku i logično, ukoliko se pođe od geografske istine, koja glasi da dve trećine planete prekriva okean. Razumevanje značaja kontrole pomorskih puteva nije manjkalo ni velikim majstorima strategije tokom […]

Pročitaj

Smisao i značaj medijske pismenosti

Piše: Aleksandar Stojanović Davno je rečeno da svaka stvar na ovom svetu, može biti upotrebljena, kao što može biti i zloupotrebljena. Ova arhaična izjava, pored svog književnog prizvuka, ima i onaj zloslutni, ne naročito optimistični osvrt na ljude i njihovu prirodu. Nikad se teza o upotrebi i zloupotrebi, nije videla na tako ogoljen način, kao […]

Pročitaj

(Ne)jasan motiv terorističkog napada u Moskvi

Piše: Aleksandar Stojanović Teroristički napad u Moskvi, tokom kog je ubijeno više od 140, a ranjeno preko 100 posetilaca koncertne sale “Krokus”, zgrozio je svet. On je ujedinio međunarodnu javnost u osudi ovog monstruoznog čina, uključujući tu i one koji su, od početka rata u Ukrajini, stiče se utisak, preko mere učestvovali u demonizaciji Rusije. […]

Pročitaj

Bezbednost Balkana i uticaj velikih sila

Piše: Aleksandar Stojanović Svaki, iole objektivni analitičar će istaći da je stepen nezavisnosti i samostalnosti bivših jugoslovenskih republika, samo frakcija onoga što je nekadašnja velika zemlja imala kako u regulisanju unutrašnjih odnosa, tako i u nastupanju prema spolja. Zbog toga, zarad sticanja objektivnog uvida u bezbednosnu sadašnjost, ali i perspektivu, neophodno je uvažiti oba ova […]

Pročitaj

Vojni sindikat na udaru

Piše: Aleksandar Stojanović Prethodnih godina je primetan animozitet koji vladajuća politička garnitura u Srbiji, pokazuje prema bilo kakvom klasnom i sindikalnom udruživanju građana. Erodiranje značaja sindikata je trend koji traje već izvesno vreme, ali se njegov položaj, nigde ne problematizuje na tako očigledan način kao kad je u pitanju Vojni sindikat Srbije. Razlozi za tako […]

Pročitaj

Američka strategija opkoljavanja: O čemu se radi?

Piše: Aleksandar Stojanović Potezi najvećih svetskih sila u geopolitičkoj areni, tokom istorije su bili diktirani različitim razlozima. Širenje religije, misija „civilizovanja“ naroda, uvođenje „slobode i demokratije“, ideološki procesi. Naziva je više, zavisno od toga o kom istorijskom trenutku, ili intervalu, govorimo. Ono što je nesporno, to je da se iza slatkorečivih fraza, nalazila određena vrsta […]

Pročitaj

Problem „vojne neutralnosti“ Srbije

Piše: Aleksandar Stojanović Jedan od većih problema srpskog javnog diskursa, jeste i to što se važne pojave i procesi, iz razloga dnevno-političke profitabilnosti (ili neznanja), nazivaju pogrešnim imenima. Savršen primer za tako nešto jeste, decenijama već, ponavljana teza o “vojnoj neutralnosti” Srbije, nasleđu vanblokovske vojne politike nekadašnje SFRJ. Ipak, iako je jasno na šta se […]

Pročitaj

Totalna odbrana i vojni rok

Piše: Aleksandar Stojanović Vraćanje obaveznog služenja vojnog roka, predstavlja pitanje koje služi kao omiljeni mehanizam vladajuće političke oligarhije u Srbiji za skretanje pažnje sa drugih, aktuelnijih i važnijih problema sa kojima se suočava naše društvo. Rečeno na direktan, koncizan i svima razumljiv način, to za pisca predstavljaju najnovije najave visokih državnih i partijskih funkcionera ovim […]

Pročitaj

Ideološki uzroci nebezbednosti radnika (3): Politika u službi profita

Piše: Aleksandar Stojanović Ideološke osnove, stvorene u maglovitoj viziji akademskih ekonomista, dosta dugo već utiču na formulisanje političke stvarnosti. Što su se teoretičari više bavili „praktičnim“ problemima, to su imali više šansi da se njihovo učenje primeni ili da ono, makar, inspiriše. Ne treba spominjati druga imena do Adama Smita i Karla Marksa, dvojicu, verovatno, […]

Pročitaj