Država i nacionalizam: Kad kolizija preraste u fuziju

Priča o odnosu nacije i države je dosta složena. Jednostavno, ovi fenomeni su već dosta dugo deo političke teorije i prakse, cementirajući na taj način svoju poziciju u zdravorazumskom tumačenju sveta. Naravno, „dosta dugo“, u širem istorijskom spektru predstavlja kratak period, ali je na kolokvijalan način, korektno tumačiti period od dva ili tri veka, kao […]

Pročitaj

Srbin (opet) ide u vojnike?

Piše: Aleksandar Stojanović Poslednjih dana se nanovo intenzivirala rasprava oko potrebe vraćanja obaveznog služenja vojnog roka, posle najava čelnika države da je nužnost „odmrznuti“ suspenziju ove, nekada redovne stavke, ne samo u funkcionisanju sistema odbrane, već i u životu zajednice i pojedinaca. Tim povodom, čuju se različita mišljenja, argumenti i kontraargumenti, češće bazirani na subjektivnom, […]

Pročitaj

Razvoj obaveštajnih službi u Srbiji (1): Od Nemanjića do Obrenovića

Piše: Aleksandar Stojanović Genezu obaveštajnog rada u Srbiji možemo objasniti kroz ukazivanje na temeljne karakteristike dva perioda – pre i posle sticanja nezavisnosti i stvaranja srpske države u 19. veku. Prvi period je obeležen obaveštajnim aktivnostima sprovođenim za račun vladara (pre svega, članova dinastije Nemanjića), i njega odlikuju sva ona svojstva tipična za tu fazu […]

Pročitaj

Razgovor s povodom: Jovo Bakić o uzrocima i posledicama jačanja nacionalizama u svetu, Evropi i Srbiji

Razgovarao: Aleksandar Stojanović Savremeni politički rečnik sadrži neke odrednice koje, u većoj meri od drugih, utiču na način na koji doživljavamo svet. Grupi tih kategorija nedvosmisleno spadaju pojmovi nacije i nacionalizma, društvenih fenomena koji imaju dugu, ali ne i večnu, istoriju. Koji su uzroci jačanja nacionalizama na globalnom planu? Kako globalizacija utiče na trendove u […]

Pročitaj

Kratka istorija nacionalističkih ideja

Piše: Aleksandar Stojanović Pojmovi nacionalizma i nacije su mesta na kojima dolazi do sudara različitih determinišućih faktora: individualne percepcije, (pozitivne ili negativne) emocije, istorije, kulture, jezika, i etniciteta. Zbog kompleksnosti ovih fenomena, teško ih je na opšte-prihvaćeni način odrediti, ali to nije obeshrabrilo društvene naučnike da u tome istraju i da tom pitanju posvete čitave […]

Pročitaj

Položaj radnika u Srbiji: Između bede i revolucije

Piše: Aleksandar Stojanović Završetkom Hladnog rata, svet je ušao u turbulentno doba globalizacije i sveprožimajućeg kapitalizma. Slom Sovjetskog Saveza i socijalizma, uzrokovao je da u zapadnoj Evropi, dotle dominantni kocept države blagostanja, počne da jenjava i nestaje. Naravno, razlozi nisu bili samo eksterne prirode. Država blagostanja se urušila zbog „stagflacije“ (visoke nezaposlenosti i inflacije), ali […]

Pročitaj

Kako funkcionišu obaveštajne i bezbednosne službe?

Uopšteno govoreći, možemo reći da svaku obaveštajnu/kontraobaveštajnu/bezbednosnu službu tri međusobno povezane komponente: organizaciona, normativna i akciona. Kada govorimo o organizacionom momentu u strukturi službi, treba reći da postoje dva najvažnija segmenta koja su karakteristična za svaku agenciju – to su operativa i analitika. Operativni deo obaveštajnih i bezbednosnih službi obuhvata pripadnike agencije i saradnike. Zadatak […]

Pročitaj

Rat u Ukrajini: Strategije Rusije i Amerike i njihove posledice po Srbiju

Svetsko pitanje broj jedan po aktuelnosti je rat u Ukrajini. Na temu strategija Amerike i Rusije u borbi za kontrolu prostora na globalnom planu, perspektivama rata u Ukrajini i karakteru posledica po Balkan i Srbiju, razgovarali smo sa Vladimirom Traparom iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu, koji je doktorirao na Fakultetu političkih nauka Univerziteta […]

Pročitaj

Obaveštajne i bezbednosne službe: U čemu je razlika?

Proces institucionalizacije obaveštajnog rada, dovršavao se uporedo sa razvojem države kao krovne političke organizacije, sa atributima koji su prepoznatljivi i danas. Za tako nešto, bila je potrebna diverzifikacija moći, koja više nije bila koncetrisana kod pojedinca (apsolutnog monarha), već je dislocirana po vertikali i horizontali na druge elemente vlasti – pre svega, na birokratsko-administrativne poluge, […]

Pročitaj

Obaveštajni rad: Koreni, razvoj i smisao

Prema nekim klasicima političke teorije, ljudska istorija je istorija sukoba. Konfliktne situacije između pojedinaca, a budući da je čovek socijalno biće, i između manjih ili većih društvenih grupa, oduvek su bile karakterna crta našeg postojanja na ovoj planeti. Budući da čoveka od životinje odvaja sposobnost intelektualnog anticipiranja pojava i procesa koji mu se dešavaju, logično […]

Pročitaj